U izdanju Centra za istraživanje moderne i savremene historije Tuzla iz štampe je izašla nova publikacija prof. dr. Izeta Šabotića: “TVRDA KORA I KRVAVE BRAZDE: Agrarna reforma i kolonizacija u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1948. godine”, Tuzla 2021, 369 str.

Agrarna reforma i kolonizacija u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1948. godine“. Poslijeratna obnova i privredna revitalizacija Bosne i Hercegovine odvijala se u uvjetima socijalističkog društvenog sistema u kojem je država, predvođena Komunističkom partijom Jugoslavije, imala ulogu kreatora privrednog razvoja i inicijatora svih ekonomskih zahvata. Po ugledu na Sovjetski savez, ali i pod pritiskom evidentne zaostalosti, državni organi su još u periodu obnove, 1945. i 1946. godine, izradili plan izlaska zemlje iz privredne krize. Iako je glavno težište reformskih zahvata bilo stavljeno na industriju, poljoprivreda je i dalje ostala u vrhu državnih prioriteta. Najznačajnije obilježje obnove u oblasti poljoprivrede bilo je sprovođenje agrarne reforme i kolonizacije, te stvaranje seljačkih radnih zadruga. Sprovođenjem eksproprijacije, konfiskacije i arondacije država je afirmirala kolektivno vlasništvo nad zemljom. Oduzeta zemlja postala je državna svojina i kao takva bila je dodjeljivana seljačkim radnim zadrugama. Ove zadruge nastajale su udruživanjem grupe lica u kojoj je svaki pojedinac imao određeni suvlasnički dio. Pitanje obnove poljoprivredne proizvodnje u Bosni i Hercegovini, tokom prvih poratnih godina, nametnulo se kao ključni segment revitalizacije ukupnih društvenih odnosa. To je uzrokovano evidentnim nedostatkom ostalih privrednih tokova, koji su mogli biti eventualna alternativa. Ova obnova odvijala se u izuzetno teškim uvjetima, među kojima treba istaći: većim dijelom nepovoljne pedološke karakteristike zemljišta, nedostatak stručnih kadrova i nedovoljna materijalna ulaganja. Rezultati proljetnih i jesenjih sjetvi nisu bili zadovoljavajući, što je za posljedicu imalo nedostatak osnovnih životnih namirnica i pojavu gladi.

Knjiga je plod višegodišnjeg naučnoistraživačkog rada u arhivskim institucijama, bez kojega se ne može ni zamisliti rad na ovoj svojevrsnoj historijskoj monografiji. Činjenica da su historiografska djela, koja obrađuju navedenu problematiku veoma oskudna, te da ne postoji niti jedno djelo (monografija ili studija) koje na cjelovit način tretira ovo pitanje, daje posebnu vrijednost ovoj monografiji.

Sadržaj i Predgovor knjige možete pogledati ovdje.

Knjiga se može poručiti na email Izdavača: cimoshis@gmail.com